Tri puta izronili, četvrti put voda ih povukla: Zašto svake godine kupališta u BiH bilježe slučajeve utapanja?

prije 1 sedmica 22

Kopovska jezera nemaju spasilačke službe, a žrtve su i plivači i neplivači. Podvodne i jake struje, neravan teren, rupe od eksploatacije, sve to može dovesti do tragedije


Svake godine na kupalištima u Bosni i Hercegovini bilježe se slučajevi utapanja.Posljednji je u Živinicama, na jednom od vještačkih jezera nastalih nakon eksploatacija sirovina. Njihove dubine kriju mnoge misterije, upozoravaju stručnjaci.


Proteklog vikenda na živiničkom jezeru ugašena su dva mlada života, među kojima je i maloljetnik.


Mirzet Salkanović, otac i brat stradalih mladića za BHRT kaže:


- Ušli tu, a ja i kćerka smo bili na ovoj obali. Njima kažem, nemojte da idete previše duboko. E poslije dva, tri puta su izronili i četvrti put ih je povukla voda. Istovremeno.


Uzalud je Mirzet pokušavao spasiti sina i brata. Potraga za tijelima je trajala dva dana. Tragedije na ovom Rajskom jezeru nisu rijetke. Radi se o vještačkoj akumulaciji vode koja je nastala nakon što je obustavljena eksploatacija uglja.


Bilal Šarić, predsjednik Eko ronilačke grupe invalida Lukavac pojašnjava:


- Na ovakvim mjestima gdje imamo naglu promjenu samog dna terena, gdje blizu obale dolazi do naglog pada i velike dubine, imamo situacije gdje dolazi do utapanja.


Jedno od takvih jezera je i ovo u Tuzli, nastalo nakon eksploatacije uglja. Iako važi za jezero sa najčišćom vodom u regionu i bogatim životinjskim svijetom, skoro svake godine se bilježi barem jedna tragedija.


Kopovska jezera nemaju spasilačke službe, a žrtve su i plivači i neplivači. Podvodne i jake struje, neravan teren, rupe od eksploatacije, sve to može dovesti do tragedije.


Sabid Zekan, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli, ističe:


- Napušteni su kao duboki krateri gdje se vadio ugalj sa relativno većih dubina i kao takvi nisu nikada zapunjeni nekim krutim materijalom, već isključivo vodom. I šta je problem kod tih kopova? Što su kosine jako strme, što se temperatura vode naglo mijenja.


Profesor Zekan napominje i mogućnost postojanja ostataka željeza,konstrukcija, raznih otpadnih materijala na dnu, te stihijsko upravljanje napuštenim kopovima, pasivnost da se uređuju i pretvaraju u turističke potencijale.


(DEPO PORTAL/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook


Pročitajte cijeli članak