Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu... Zato je i država BiH moguća!

prije 1 sedmica 8

Džaferović naglašava da je Bosna i Hercegovina svojom višestoljetnom historijom živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno, a uprkos ratu koji je bio usmjeren na njeno uništenje, uspjela je opstati, što pokazuje njenu izuzetnu otpornost

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se danas Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, a u obraćanju je govorio o trenutnom stanju u državi, kao i regionalnim i međunarodnim odnosima.

Kako je naveo, rat u Ukrajini, kao i posljedice pandemije koronavirusa, doveli su do ogromnih promjena u svim sferama života, a to se najviše izražava kroz duboku energetsku krizu, inflaciju, ukupnu recesiju i ugroženost snabdijevanja, naročito kada je riječ o hrani.

- Čvrsto povezujući razne dijelove zemaljske kugle, globalizacija nas je učinila međusobno ovisnim. Snažne ekonomske, sigurnosne i političke međurelacije, proizvele su sve više integriran globalni okvir, u kojem se svi oslanjaju jedni na druge, u raznim sferama, od ekonomije do sigurnosti - dodao je.

Istovremeno, međuovisnost raznih krajeva svijeta je izvor i ranjivosti globalne zajednice. To je pokazala pandemija, kada je došlo do blokade saobraćajnih i snabdjevačkih kanala. To pokazuje i trenutna kriza, u vezi s ratom u Ukrajini, kaže Džaferović.

- Niko u savremenom svijetu nema dovoljno resursa da bi se mogao osloniti samo na sebe, ali protekle krize pokazuju da ni ovisnost o pojedinačnim vanjskim izvorima nije dovoljna. Obje ove poteškoće mogu se prevazići samo još većom međunarodnom saradnjom - smatra Džaferović.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, podvukao je da je BiH već stoljećima dom mnogim narodima, kulturama i religijama, ali je BiH kao mjesto susreta kultura bila trn u oku politikama, koje počivaju na ideji o nemogućnosti zajedničkog života i o nužnosti konfrontacije.

Takve politike dovele su do zastrašujućeg rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine, koji je kulminirao genocidom u Srebrenici, a od zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je prešla mukotrpan put u izgradnji mira.

- Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje. Kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da BiH nije moguća, jer tvrde da nije moguć zajednički život muslimana i kršćana - upozorio je Džaferović.

No, Džaferović naglašava da je Bosna i Hercegovina svojom višestoljetnom historijom živi primjer i dokaz civilizacijske ideje da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu živjeti zajedno, a uprkos ratu koji je bio usmjeren na njeno uništenje, uspjela je opstati, što pokazuje njenu izuzetnu otpornost.

Iskustvo Bosne i Hercegovine govori da je vladavina prava krucijalan faktor za izgradnju mira, kaže Džaferović, a ogroman doprinos izgradnji i zaštiti mira dala su i druga tijela međunarodne zajednice, prvenstveno Ured visokog predstavnika i Vijeće za implementaciju mira.

- No, u proteklih nešto više od godinu dana, u Bosni i Hercegovini je na sceni bio udar na 27 godina implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, kroz pokušaj rasformiranja državnih institucija koje su uspostavljenje na osnovu jasnih odredbi Dejtonskog sporazuma - podsjeća.

Ipak, zahvaljujući djelovanju Ureda visokog predstavnika i država članica Vijeća za implementaciju mira, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, zaustavljen je udar na državne institucije, te je sačuvan mir, čime je pokazana svrsishodnost i efikasnost institucija međunarodne zajednice u BiH.

Naglasio je i da će za manje od mjesec dana biti novo glasanje u Vijeću sigurnosti UN-a o mandatu EUFOR-a, naglašavajući da je veoma važno za mir i stabilnost u BiH i regionu da ova rezolucija bude usvojena, ali i dodao da u svakom slučaju NATO savez, prema Dejtonskom sporazumu, ima pravo i obavezu da rasporedi svoje snage u BiH.

Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravni osnov za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav.

U obraćanju na Generalnoj skupštini UN-a, Džaferović je ponovio da su vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu te je izrazio očekivanje da će nakon općih izbora koji će se održati 2. oktobra ove godine, BiH još snažnije nastavi na tom putu što prije dobiti status kandidata za članstvo u EU.

Kada su u pitanju odnosi sa NATO savezom, Bosna i Hercegovina je dio Akcionog plana za članstvo. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je usvojilo Program reformi, kojim Bosna i Hercegovina ispunjava svoje obaveze, na godišnjem nivou, kada su u pitanju reforme koje NATO savez očekuje od nas, kao države aspiranta.

- Vanjskopolitički cilj Bosne i Hercegovine je i regionalna saradnja. Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svojim susjedima, uz međusobno uvažavanje, poštivanje i princip reciprociteta. I jedino je tako moguće graditi odnose sa Bosnom i Hercegovinom - kaže Džaferović.

Podvukao je da svi u regionu moraju shvatiti da je geostrateška i geopolitička konfiguracija regiona završena, i da je put ka sigurnosti i prosperitetu - put međusobne saradnje i rješavanja otvorenih pitanja, u skladu s principima međunarodnog prava, naglašavajući da su svi u regionu ravnopravni, niko ni nad kime ne može dominirati, a mir i stabilnost je prijeko potrebna svima.

- Cijelom svijetu je potreban mir i stabilnost. Sve trenutne sporove u svijetu treba rješavati na principima međunarodnog prava i uz učešće institucija međunarodne pravde. Zato je jako važno osnažiti multilateralne mehanizme i institucije. U tom smislu, smatram da se snaga i autoritet UN-a kao ključnog multilateralnog mehanizma mora jačati - zaključio je Džaferović.

(FENA/ad)

Pročitajte cijeli članak